U NIKOZIJI SVEČANO OTVORENA IZLOŽBA „SRPSKI SREDNjOVEKOVNI SPOMENICI U OPASNOSTI“

29. sep 2026.
Izložba „Srpski srednjovekovni spomenici u opasnosti“, posvećena srpskim kulturnim dobrima sa Liste svetske baštine u opasnosti (manastirima Dečani, Gračanica i Pećka patrijaršija, kao i Crkvi Bogorodice Ljeviške u Prizrenu), otvorena je u „Kasteliotissa Medieval Hall“, sali koja je bila deo palate iz XIII veka, unutar zidina starog gradskog jezgra Nikozije.

Ova izložba, čiji je organizator Ministarstvo kulture R. Srbije, koorganizartor Podministarstvo kulture R. Kipar i uz pomoć Ambasade RS u Nikoziji, praćena je digitalno obogaćenim medijima kroz koje se stvara savremena veza za bolje razumevanje značaja i ugroženosti četiri kulturno-istorijska dobra R. Srbije. Izložba je otvorena za posetioce od 17. septembra do 12. oktobra 2026. godine. 

Ambasador R. Srbije Suzana Bošković-Prodanović i podministarka kulture R. Kipar Klea Hadžistefanu Papaelina su svečano otvorile izložbu 25. septembra 2026. godine, u prisustvu članova diplomatskog kora, predstavnika kulturne, akademske, društvene zajednice, Nacionalne garde R. Kipar i srpske dijaspore. 

Ambasador S. Bošković-Prodanović je u obraćanju zvanicama naglasila da ova izložba predstavlja četiri najznačajnija spomenika srpske srednjovekovne civilizacije, koji su zajednički upisani na UNESCO listu svetske baštine, a od 2006. godine nose status ugrožene svetske baštine. Ova srpska blaga se svrstavaju među najznačajnija dostignuća umetnosti i arhitekture pod vizantijskim uticajem u Evropi, a njihove freske i ikonografiju proučavaju stručnjaci širom sveta. Međutim, od 1999. godine, ovi spomenici su bili izloženi napadima, skrnavljenju i izolaciji od zajednica koje su ih podigle i u njima se molile tokom osam vekova. Monasi i monahinje i danas žive i mole se iza bodljikave žice i pod zaštitom međunarodnih mirovnih snaga, što nas podseća da pretnja ovom nasleđu nikada nije bila samo arhitektonske prirode. To je bila pretnja samom kontinuitetu: prisustvu jednog naroda, jedne vere i jedne civilizacije na tlu njihovog nastanka.

Posebno je istakla da  R. Kipar, možda više od bilo koje druge zemlje, duboko razume šta znači gledati kako se sopstveno kulturno i versko nasleđe razara, postaje nepristupačno, biva opljačkano i krijumčareno na crnom tržištu širom sveta, te nije slučajno što naši narodi jedni u drugima pronalaze tako spremno razumevanje i tako čvrstu solidarnost. Posebnu zahvalnost je izrazila Podministarstvu za kulturu R. Kipar na odluci da bude koorganizator ove izložbe i velikodušnoj odluci da stave na raspolaganje pomenutu veličanstvenu salu. To svedoči o nečemu mnogo značajnijem od puke institucionalne saradnje, jer govori o trajnom prijateljstvu između naša dva naroda – prijateljstvu utemeljenom na zajedničkoj istoriji, zajedničkoj veri i zajedničkom razumevanju toga šta znači kada je kulturno nasleđe ugroženo. 

Podministarka  K. Hadžistefanu Papaelina je u obraćanju istakla da zajednička organizacija ove izložbe svedoči o odličnim bilateralnim odnosima RS i RK, kao i o posvećenosti realizaciji zajedničkih kulturnih događaja. Naglasila je da izložba prikazuje arhitektonsku lepotu i umetnički značaj četiri izuzetna spomenika, koje je UNESCO prepoznao zbog njihove izvanredne univerzalne vrednosti i jedinstvenog doprinosa kulturnom nasleđu čovečanstva. Takođe, podseća nas da je kulturno nasleđe mnogo više od kamena, fresaka i građevina, posebno kada se ono suočava sa izazovima proisteklim iz sukoba, podela ili protoka vremena, što R. Kipar duboko razume. 

Skrenula je pažnju da zaštita spomenika, svetih mesta i kulturnih dragocenosti predstavlja opštu međunarodnu odgovornost i suštinsku komponentu dijaloga, međusobnog razumevanja i mira. Stoga inicijative poput organizovanja ove važne „putujuće izložbe“ doprinose podizanju svesti o potrebi za očuvanjem kulturnog nasleđa, gde god je ono ugroženo, zaključila je K. Hadžistefanu Papaelina.

Kiparski partneri, predstavnici Podministarstva kulture RK i generalni sekretar Podministarstva Jorgos Papageorgiju su izuzetno pozitivno ocenili izložbu i izrazili želju za saradnju kako sa producentom izložbe, tako i sa Ministarstvom kulture R. Srbije, posebno u oblasti digitalnog predstavljanja kulturnog nasleđa i umetničkih dobara.