SAVETI ZA PUTOVANjE NA KIPAR

Ažurirano: 10.07.2026. godine

U kontekstu regionalnih dešavanja, trenutna bezbednosna situacija u Republici Kipar je stabilna. Ne postoje indikacije koje bi ukazivale na ugrožavanje bezbednosti građana ili ograničenja u pogledu redovnog putovanja i boravka u zemlji.

Građanima Republike Srbije koji planiraju putovanje u Republiku Kipar preporučuje se da se pridržavaju uobičajenih mera opreza, kao i da redovno prate zvanična obaveštenja nadležnih institucija i postupaju u skladu sa eventualnim preporukama lokalnih vlasti. 

Vazdušni saobraćaj u Republici Kipar odvija se redovno, a putnicima se preporučuje da svakako pre putovanja provere status svojih letova kod avio-kompanija.

Ambasada nastavlja da prati razvoj bezbednosne situacije i blagovremeno će obaveštavati građane o svim eventualnim promenama od značaja.

ULAZAK I IZLAZAK IZ REPUBLIKE KIPAR

Za ulazak državljana R. Srbije u R. Kipar nije potrebna viza ukoliko je reč o turističkoj, poslovnoj ili privatnoj poseti, odnosno  boravku do 90 dana u periodu od 180 dana. Potrebno je da poseduju pasoš čiji je rok važenja najmanje tri meseca od planiranog datuma povratka. Pasoš mora biti izdat u prethodnih 10 godina (https://europa.eu/youreurope/citizens/travel/entry-exit/non-eu-nationals/index_en.htm)

Prilikom ulaska, granični službenici mogu zatražiti dodatna dokumenta kao što su:

  • povratnu kartu ili dokaz o sledećoj destinaciji, 
  • dokaz o smeštaju – rezervacija hotela ili adresa domaćina (ulazak u R. Kipar može biti odbijen ukoliko je krajnja destinacija boravak ili noćenje na severnom delu ostrva koji nije pod efektivnom kontrolom Vlade R. Kipar), 
  • dokaz o finansijskoj sposobnosti za pokrivanje troškova boravka (gotovina, kreditna kartica ili izvod iz banke) – od 50 do 100 evra po danu boravka, u zavisnosti od prirode putovanja (turističko, privatno, poslovno),
  • pozivno pismo državljanina R. Kipar ili osobe sa odobrenim boravkom u R. Kipar (kada je reč o privatnoj poseti),
  • pozivno pismo firme, potvrda o učešću na seminaru, sajmu, kongresu i sl. (kada je reč o poslovnom putovanju),
  • polisu putnog zdravstvenog osiguranja (preporučuje se posedovanje putnog zdravstvenog osiguranja koje pokriva period boravka u R. Kipar, imajući u vidu da Sporazum između R. Srbije i R. Kipar o socijalnoj sigurnosti (2010) ne obuhvata zdravstveno osiguranje, a da su usluge lečenja i zdravstvenih pregleda veoma skupe),
  • odgovarajuću medicinsku dokumentaciju ili lekarsku potvrdu za lekove koji sadrže kontrolisane supstance,
  • mogu se zatražiti i drugi podaci koji se prilikom prelaska granice učine značajnim za potvrdu svrsishodnosti i opravdanosti putovanja

Skrećemo pažnju da ulazak u R. Kipar, čak iako su ispunjeni svi traženi uslovi, neće biti odobren osobama koje predstavljaju opasnost za javni red i mir, javno zdravlje i unutrašnju bezbednost, kao i osobama koje se, po bilo kom osnovu nalaze na listama zabrane ulaska u neku od zemalja članica EU.

Za ulazak maloletnog državljanina R. Srbije u R. Kipar, uz navedene uslove, potrebna je overena saglasnost roditelja / staratelja – jednog roditelja ukoliko drugi roditelj putuje s detetom, odnosno oba roditelja ukoliko dete putuje u pratnji treće osobe (kada je uz saglasnost neophodno imati i kopije pasoša roditelja / staratelja i precizno naznačene informacije o svrsi i planu putovanja, smeštaju i osobi koja će biti odgovorna za dete – lični podaci, broj telefona). Preporuka je da ovaj dokument bude sačinjen na grčkom ili engleskom jeziku. Ne postoji posebna forma u kojoj ovaj dokument mora biti sačinjen (može biti napisan u slobodnoj formi).

Od 12. oktobra 2025. godine počela je postepena primena novog elektronskog Sistema ulaska/izlaska Evropske unije (Entry/Exit System – EES), koji podrazumeva elektronsku registraciju ulazaka i izlazaka, uključujući biometrijske podatke, a odnosi se na sve putnike koji nisu državljani država članica EU i putnike koji nemaju regulisan boravak u zemljama Šengen zone. R. Kipar trenutno ne primenjuje EES sistem, već se i dalje sprovode postojeće granične procedure.

Ulazak u R. Kipar mora se obaviti preko zvaničnih graničnih prelaza:

  • međunarodni aerodrom u Larnaki,
  • međunarodni aerodrom u Pafosu,
  • luke u Limasolu i Larnaki.

Ne preporučuje se ulazak preko aerodroma Erdžan na severnom delu ostrva, kao ni preko luka u Famagusti i Karavostasiju, jer ih vlasti R. Kipar ne priznaju kao legalne granične prelaze.

Važno je da se izlazak iz R. Kipar obavi preko zvaničnih graničnih prelaza. Putnici koji su ušli u R. Kipar preko međunarodnih aerodroma u Larnaki ili Pafosu, a napuste ostrvo preko nelegalnih prelaza na severu (poput aerodroma Erdžan), mogu imati problem sa evidencijom izlaska. U tom slučaju, može ostati zabeleženo da nisu napustili teritoriju R. Kipar, odnosno prostor EU, što može dovesti do pogrešnog obračuna dana boravka, prekoračenja dozvoljenog perioda boravka i mogućih novčanih kazni ili drugih posledica (poput zabrane ulaska) prilikom narednih putovanja u EU.

PREPORUKA: Pre putovanja proverite važenje pasoša, obezbedite dokaze o smeštaju i povratnoj karti, obezbedite putno zdravstveno osiguranje i koristite isključivo zvanične granične prelaze R. Kipar prilikom ulaska i izlaska kako biste izbegli moguće probleme sa evidencijom boravka u EU.

NAPOMENA: Zabranjeno je fotografisanje ljudi u uniformama, kao i vojnih područja i objekata. Svako kršenje može rezultirati hapšenjem. Poštujte znakove i, u slučaju sumnje, uzdržite se od fotografisanja.

OPŠTA BEZBEDNOSNA SITUACIJA

Iako je R. Kipar od turske okupacije severnog dela ostrva 1974. godine faktički podeljen na teritoriju pod kontrolom Vlade R. Kipar koja obuhvata dve trećine ostrva, i severnu trećinu sa samoproklamovanom „Turskom Republikom Severni Kipar", bezbednost je na visokom nivou.

Tzv. Turska Republika Severni Kipar nije priznata od strane R. Srbije niti bilo koje treće zemlje, osim od Turske, a na ostrvu su raspoređene mirovne snage Ujedinjenih nacija (UNFICYP) koje obezbeđuju liniju razdvajanja, tzv. Zelenu liniju. Ulazak u zaštićenu zonu Zelene linije nije dozvoljen, osim uz specijalne dozvole i preko zvanično određenih prelaza i pristupnih puteva.

Od 2003. godine omogućen je prelaz sa južnog na severni (okupirani) deo R. Kipar na devet punktova duž Zelene linije, na kojima policija R. Kipar sprovodi proveru identiteta i to su: Ulica Ledra (najposećeniji) samo za pešake, Ledra Palas, Ajos Dometios (samo za vozila), Astromeritis –Zodia (samo za vozila), Pila-Pergamos, Ajos Nikolaos-Strovolia, Pirgos-Limnitis, Derinja i Apliki-Lefka.

Vlada R. Kipar dozvoljava kretanje i prelazak na navedenim punktovima svim državljanima R. Kipar, EU i državljanima trećih zemalja (uz davanje pasoša na uvid). Uslovi za prelazak između dva dela ostrva utvrđeni su tzv. Uredbom o Zelenoj liniji EU (Uredba Saveta 866/2004)https://commission.europa.eu/about/departments-and-executive-agencies/regional-and-urban-policy/green-line-regulation_en

R. Kipar ne garantuje bezbednost i nije u mogućnosti da pomogne strancima u slučaju nezgode, bolesti, krađe i drugih vanrednih situacija na teritoriji okupiranog dela, niti Ambasada R. Srbije može pružiti ikakav vid zaštite državljanima R. Srbije koji borave na okupiranom delu. Štaviše, u različitim kontekstima mogu se pojaviti problemi sa dokumentima izdatim u tzv. TRSK, kao što su izvodi iz matičnih knjiga, uverenja o očinstvu i druge vrste pravnih dokumenata, koji se ne priznaju automatski u područjima pod kontrolom Vlade R. Kipar ili na međunarodnom nivou.

Ne postoje direktne telefonske veze između južnog i severnog dela ostrva. Takođe, ne postoji lokalna mobilna mreža koja pokriva celo ostrvo. Međutim, mobilni telefoni sa stranim pretplatama obično mogu da prelaze između dve mreže, ali funkcionalnost treba ispitati u praksi.

Veći deo nepokretnosti lociran na okupiranom delu R. Kipar uključujući hotele, restorane, prodavnice i druge nekretnine, pripada raseljenim kiparskim Grcima koji su bili prinuđeni da ih napuste zbog turske invazije 1974. godine, ili predstavlja nepokretnosti izgrađene ilegalno na imovini raseljenih kiparskih Grka, čime se povređuju imovinska prava raseljenih lica. Državljanima R. Srbije se ne preporučuje da kupuju nepokretnosti na okupiranom delu ostrva, jer se u tom slučaju mogu suočiti sa dugotrajnim sudskim postupcima koji mogu dovesti do ozbiljnih finansijskih posledica. Više informacija o kupovini nepokretnosti na severnom delu ostrva: https://nicosia.mfa.gov.rs/mediji/najave-i-obavestenja/kupovina-nepokretnosti-na-kipru.

KORISNE INFORMACIJE

Prenos gotovine u vrednosti iznad 10.000 evra, potrebno je prijaviti carinskom službeniku prilikom dolaska ili odlaska, u pisanoj formi. Detaljne informacije i formulari objavljeni su na zvaničnom sajtu Ministarstva finansija R. Kipar (link: https://2cm.es/OA4-), a za dodatna pitanja i pojašnjenja potrebno je pisati na headquarters@customs.mof.gov.cy

Kiparske vlasti dozvoljavaju unos određenih akciznih proizvoda za ličnu upotrebu ili poklone bez plaćanja carine – dozvoljen je unos jednog boksa cigareta (200 komada) i 1l žestokog alkoholnog pića. Unos mesa, mesnih prerađevina, ribe, sira, meda i drugih pčelinjih proizvoda strogo je regulisan i opšte je pravilo da je zabranjen, osim kada imaju odgovarajuće dozvole i sertifikate. Detaljne informacije objavljene su na zvaničnom sajtu Ministarstva finansija R. Kipar (link: https://2cm.es/RacL), a za dodatna pitanja i pojašnjenja potrebno je pisati na nicosia@customs.mof.gov.cy.

Za unos vatrenog (lovačkog) oružja potrebno je imati evropski pasoš za vatreno oružje ili specijalnu dozvolu lokalne policije za transport. Direktor Odeljenja za carine i akcize ima ovlašćenje da izda posebnu dozvolu za unos vatrenog oružja državljaninu treće zemlje koji je u poseti, čije trajanje nije duže od tri meseca, pod uslovima koje smatra odgovarajućim. Potom je obavezna registracija oružja, koja se vrši u kancelariji za vatreno oružje lokalne policijske stanice, prilaganjem odgovarajućih dokumenata, propisno overenih od strane carinskih organa. Preporučuje se da se pre putovanja kontaktira Policija R. Kipar (zvanični sajt – link: https://2cm.es/R3Qg, telefon: +357 22 80 80 80). 

Putovanje sa kućnim ljubimcem u R. Kipar, zahteva da kućni ljubimac ima zdravstveni sertifikat ili pasoš (i jedno i drugo po modelu EU), kao i važeći sertifikat o vakcinaciji protiv besnila. Detaljne informacije objavljene su na zvaničnom sajtu Veterinarske službe Ministarstva poljoprivrede, ruralnog razvoja i životne sredine (link: https://2cm.es/OAgq), a za dodatna pitanja i pojašnjenja potrebno je pisati na animal.health@vs.moa.gov.cy; kontakt telefoni: +357 22 805 240, +357 241 235.

Informacije o prenosu posmrtnih ostataka u R. Kipar / iz R. Kipar, objavljene su na zvaničnom sajtu kiparske carinske službe (link: https://2cm.es/R3V8), a za dodatna pitanja i pojašnjenja potrebno je pisati na nicosia@customs.mof.gov.cy.

Zvanična valuta u R. Kipar je evro. Strane valute mogu se zameniti u evre u bankama. Gotovinsko plaćanje je široko zastupljeno u svim prodavnicama, restoranima i uslužnim objektima. U R. Kipar prihvataju se Visa, MasterCard, Maestro, American Express i druge međunarodne platne kartice, te se bez problema mogu koristiti za plaćanja (naravno, ukoliko je usluga plaćanja u inostranstvu prethodno aktivirana u banci). Takođe, u većini objekata dostupna su mobilna plaćanja putem aplikacija kao što su Google Pay, Apple Pay ili bankarske aplikacije. Moguće je podizanje gotovine na bankomatima, ali je preporuka da se pre putovanja provere provizije banaka, jer se može naplaćivati dodatna naknada za međunarodne transakcije.

Opšta sanitarna situacija je odlična, nema potrebe za posebnim vakcinama. Jedinstveni broj za hitne službe (hitna pomoć, policija i vatrogasci) je 112, a može se zvati i na 199. Broj za informacije o dežurnim apotekama je 192. Aktuelna informacija o zdravstvenoj situaciji u R. Kipar može se pronaći na zvaničnom sajtu Svetske zdravstvene organizacije (link: https://www.who.int/cyprus).

TRANSPORT

R. Kipar ima dva međunarodna aerodroma, u Larnaki i Pafosu. Međunarodni aerodrom u Larnaki (Larnaca International Airport, LCA) je glavni aerodrom R. Kipar i koristi se za većinu međunarodnih letova. Međunarodni aerodrom u Pafosu (Pafos International Airport, PFO) je manji aerodrom, koji je popularan za čarter letove i turističke destinacije. Sajt aerodroma: https://www.hermesairports.com/, telefon: +357 25 123 022, e-mail: info@hermesairports.com. Aerodrom „Erdžan“ (Ercan Airport, ECN), koji se nalazi na severnom, okupiranom delu ostrva, nije međunarodno priznat. U R. Kipar nema organizovanih, redovnih autobuskih linija od aerodroma do većih gradova. Moguće je koristiti taksi prevoz ili autobuse firme Kapnos Airport Shuttle sa sedištem u Nikoziji, koja ima i predstavništvo na aerodromu u Larnaki,  telefoni: + 357 77 77, +357 14 77.

Predstavništvo avio-kompanije Air Serbia nalazi se u Nikoziji, adresa: 17 Homer Avenue, 1097 Nicosia, telefon: +357 22 753 500, e-mail: gsacyprus@airserbia.com, radno vreme: radnim danima od 9 do 17 časova, vikendom ne radi.

Glavne luke, koje su ključne za trgovinu i turizam, nalaze se u Larnaki i Limasolu. Luka u Limasolu je vrlo popularna za međunarodne kruzere, koji R. Kipar koriste kao polaznu ili usputnu destinaciju. Pafos, Aja Napa i Lači (grč. Λατσί, eng. Latchi), takođe, imaju manje marine, koje služe za manje brodove i trajekte. Luke Famagusta i Karavostasi (koje se nalaze na severnom, okupiranom delu ostrva) kiparske vlasti proglasile su zatvorenim 1974. godine.

Na teritoriji R. Kipar vozi se levom stranom. Drumarina se ne plaća. R. Kipar ima dobar mrežni sistem puteva, uključujući i autoputeve koji povezuju veće gradove. Ograničenje brzine na autoputu je 100 km/h za autobuse, automobile i motore (uz toleranciju prekoračenja do 20 km/h), dok je za kamione (teže od 3 tone) i vozila sa prikolicom ograničenje 80 km/h. Vožnja na autobutu je zabranjena za osobe sa probnom vozačkom dozvolom, osim kada je to u svrhu učenja uz prisustvo licenciranog instruktora i radi dobijanja trajne vozačke dozvole. Strogo je zabranjeno voziti autoputem vozila koja nisu proizvedena za brzine veće od 65 km/h. U naseljenim mestima maksimalna dozvoljena brzina je 50 km/h  (ukoliko drugačije nije određeno posebnim saobraćajnim znakom). Za prekoračenje brzine predviđena je novčana kazna, a za brzinu preko 150 km/h je predviđena kazna zatvora. Za upotrebu mobilnog telefona tokom vožnje predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 evra, a svaki sledeći isti prekršaj je 300 evra. Za standardne vozače (vozila kategorije V, S i dr) dozvoljeni nivo alkohola u krvi je 0.5 promila, za novije vozače (sa manje od 3 godine iskustva) i profesionalne vozače, dozvoljeni nivo alkohola u krvi je 0.2 promila, dok vozači komercijalnih vozila i autobusa ne smeju imati ni 1 promil alkohola u krvi. Za vožnju u pijanom stanju predviđena je novčana kazna (od 125 do 500 evra), a za izazivanje saobraćajne nezgode pod dejstvom alkohola preti kazna zatvora (od 1 do 8 meseci), kao i novčana kazna (od 1500 do 5000 evra). Vozači mogu koristiti mobilni telefon samo uz pomoć hands-free uređaja. Ukoliko se telefon koristi za navigaciju, mora biti postavljen na mesto koje ne ometa vozača i osigurava bezbedno upravljanje vozilom. Vozač zatečen u prekršaju može biti kažnjen novčanom kaznom i oduzimanjem kaznenih poena sa vozačke dozvole, a neki ozbiljniji prekršaji mogu dovesti do suspenzije vozačke  dozvole. Sigurnosni pojasevi su obavezni i na prednjim i na zadnjim sedištima motornih vozila. Deca mlađa od 5 godina moraju biti u odgovarajućem sigurnosnom ili booster sedištu koje je prilagođeno njihovoj visini i težini. Deca starija od 5 godina, a ispod 1.50m visine, takođe moraju koristiti odgovarajuće sedište ili sigurnosni pojas. Novčana kazna za nekorišćenje sigurnosnog pojasa može biti prilično visoka, a vozači mogu biti odgovorni za nevezivanje putnika, posebno ako su u pitanju deca.

Nosiocima vozačke dozvole R. Srbije nije potrebna međunarodna vozačka dozvola za upravljanje motornim vozilom na teritoriji R. Kipar. Državljani R. Srbije koji imaju regulisan boravak u R. Kipar, treba da izvrše zamenu srpske vozačke dozvole za kiparsku vozačku dozvolu (u roku od 6 meseci) za sve kategorije upravljanja vozilom, bez polaganja ispita. Detaljne informacije o zameni inostrane vozačke dozvole za kiparsku objavljene su na sajtu Odeljenja za drumski saobraćaj (link: https://2cm.es/OBSD, telefon: +357 22 807 000), a za dodatna pitanja i pojašnjenja potrebno je pisati na roadtransport@rtd.mcw.gov.cy.

Javni prevoz u R. Kipar zasniva se na autobuskom saobraćaju, jer ne postoje železničke linije ili metro sistem. Gradski autobusi saobraćaju u većim gradovima poput Nikozije, Limasola, Larnake, Pafosa i Famaguste i redovno voze tokom dana. Međugradski autobusi povezuju veće gradove i popularna turistička mesta i saobraćaju na svakih sat vremena, a u letnjem periodu i na pola sata. Ruralni autobusi povezuju sela sa većim gradovima, ali voze ređe, često samo nekoliko puta dnevno. Postoji uređen dnevni red vožnje radnim danima, vikendom i neradnim danima, kao i letnji i zimski red vožnje. Autobusi ne saobraćaju kasno uveče i u većini gradova ne voze posle 20 časova. Cena karte je pristupačna i kreće se od 1 do 2 evra za gradsku vožnju, s mogućnošću kupovine dnevne karte (oko 5 evra) i mesečne karte. Za planiranje rute i praćenje autobusa u realnom vremenu, može se koristiti mobilna aplikacija „Pame“ (https://2cm.es/httpswwwpublictransportcomcy). 

Javni prevoz, iako prisutan, nije dovoljno razvijen da bi bio jedini ili glavni izbor za kretanje, naročito kada se radi o transportu na duže razdaljine ili u kasnim večernjim satima. Zbog ograničene dostupnosti i redovnosti javnog prevoza, glavno prevozno sredstvo jesu automobili, te postoji veliki broj rent-a-car agencija.

Pored automobila, često se koriste motocikli, bicikli i električni trotineti.

Minimalna starost za vožnju manjeg motocikla (manji od 125ccm) je 18 godina, dok je za vožnju većeg motocikala (veći od 125ccm) minimalna starost 21 godina, uz uslov da vozač ima vozačku dozvolu najmanje 2 godine. Bez obzira na vrstu motocikla, i vozač i suvozač moraju nositi kacigu. Iako zakonski nije obavezno, preporučuje se nošenje zaštitnih rukavica, jakne i pantalona, jer povećavaju sigurnost u toku nesreće. Vozači motocikla moraju imati odgovarajuće osvetljenje (far uključen i tokom dana i tokom noći) i koristiti odgovarajuće svetlosne signale. Maksimalna dozvoljena koncentracija alkohola u krvi je 0.5 promila, a za vožnju u alkoholisanom stanju mogu biti kažnjeni novčano i oduzimanjem vozačke dozvole.

Za vožnju bicikla ili električnog trotineta, vozač mora da ima minimum 14 godina. Bicikl ili električni trotinet mora imati sistem kočenja, prednja i zadnja svetla (vidljiva sa najmanje 150 metara) i zvono ili sirenu čiji je zvuk jasno čujan. Maksimalna dozvoljena brzina je 20 km/h  i smeju se voziti na putevima gde ograničenje brzine iznosi 30 km/h, biciklističkim stazama i područjima koja su produžetak biciklističkih staza i koja su namenjena za zajedničko korišćenje biciklista i pešaka (ta područja su uvek obeležena odgovarajućim saobraćajnim znakom). Bicikl i električni trotinet je zabranjeno voziti na autoputu i na trgovima i pešačkim zonama (osim ako nadležna opština ili zajednica nije donela odluku kojom se to dozvoljava, uz postavljanje odgovarajućih saobraćajnih znakova i ograničenje brzine na 10 km/h). Nošenje kacige je obavezno, a noću i fluorescentnog prluka. Prevoz putnika na biciklu ili električnom trotinetu strogo je zabranjen, osim ako nisu konstruisani i za tu namenu (u tom slučaju, putnik mora biti stariji od 12 godina, sedeti na posebno predviđenom mestu i nositi zaštitnu kacigu). Zabranjeno je upravljanje biciklom ili električnim trotinetom pod dejstvom alkohola ili opijata. Novčana kazna za prekršaje kreće se od 50 evra (vožnja bez svetala, vožnja na nedozvoljenim mestima, parkiranje na biciklističkoj stazi ili ulici) do 85 evra (za vozače mlađe od 14 godina, za prebrzu vožnju, za nenošenje kacige, za nepoštovanje saobraćajnih pravila). Za prekršaje koji se rešavaju na sudu, može biti izrečena novčana kazna do 1000 evra, zatvorska kazna do 3 meseca ili obe kazne.

OGRANIČENjE ODGOVORNOSTI

Saveti za putovanja koje pruža Ambasada zasnovani su na informacijama dobijenim iz pouzdanih izvora. Njihova svrha je da pruže korisne smernice za planiranje putovanja. Međutim, Ambasada ne snosi odgovornost za pripremu, organizaciju ili realizaciju putovanja.

Bezbednosne i druge rizične okolnosti često je nemoguće predvideti i proceniti, a mogu se i brzo promeniti. Ambasada ne garantuje potpunost saveta za putovanja niti tačnost sadržaja povezanih spoljnih internet stranica i ne prihvata odgovornost za bilo kakvu štetu koja može nastati usled oslanjanja na navedene informacije.

Svi zahtevi u vezi sa otkazivanjem putovanja treba da budu upućeni neposredno turističkoj agenciji ili osiguravajućoj kompaniji kod koje je zaključeno putno osiguranje.

KONTAKTI

Prilikom boravka u Republici Kipar, za konzularnu pomoć i zaštitu možete se obratiti Ambasadi Republike Srbije u Nikoziji, zvanični sajt: http://www.nicosia.mfa.gov.rs, adresa: 2 Vasilissis Olgas Str, 1101 Engomi, Nicosia, kao i putem telefona: +357 22 777 511, +357 22 772 924 ili elektronske adrese: nicosia@serbia.org.cy